Istorija klizanja u Vojvodini i Srbiji

Uprkos činjenici da klizanje u Srbiji egzistira najmanje jedan i po vek, naša zemlja do sada nije imala takmičare svetskog ranga, izuzmemo li Trifuna Živanovića koji je rođen i dugo godina živeo u Sjedninjenim državama, gde je trenirao ovaj sport, a za našu zemlju nastupao je do pre nekoliko godina bez značajnijih rezultata. U većini naših gradova i opština ne postoje sportska klizališta zatvorenog tipa, a nedovoljna finansijska ulaganja u klizanje presudno su uticala na to da se u Srbiji ova sportska disciplina slabo razvije. Iz pomenutih razloga stvaranje velikih sportskih imena u oblasti klizanja bilo i ostalo misaona imenica, a klizanje rekreativna aktivnost u toku zime.
Iako Vojvodina u zimskim sportovima do sada nisu iznedrili nijedno sportsko ime vredno pažnje, ovi prostori su veoma značajni za razvoj zimskog sporta, posebno klizanja. Kikinda je bila jedan od prvih gradova u Srbiji u kojima se klizanje pojavilo, a kasnije i razvilo kao organizovana sportska aktivnost, čime ne samo da je dat doprinos razvoju sporta u gradu, već je to bio podsticaj da se i u drugim mestima u Srbiji jave organizovana klizačka društva.
Kikinda je davne 1878. god. imala vrlo dobro organizovan klizački klub, a kikindsko Klizačko društvo je bio prvi sportski klub u ovom gradu, da su u Kikindi nekada postojala klizališta na koje bi današnji Kikinđani bili ponosni, kao i to da je period od poslednjih sedam decenija bio period degradacije i uništavanja ovog predivnog zimskog sporta u gradu.
KRATAK PREGLED ISTORIJE KLIZANJA U SVETU
Tačno vreme kada su ljudi naučili da klizaju na ledu nije poznato, iako naučnici veruju da je ova aktivnost tokom istorije bila dosta rasprostranjena u zimskom periodu. Kao što je slučaj sa savremenim skijama i njihovim pretečama – krpljama, tako je i kod klizanja bilo neophodno da prođu milenijumi kako bi nekadašnje klizaljke, izrađene od životinjskih kostiju, dobile moderan izgled. Klizanje i klizaljke kao deo sportske opreme razvijali su se tokom vekova, spontano. Ljudi su u hladnim zimskim danima bili primorani da prelaze velike zaleđene površine, pa su u funkciji olakšanog i bržeg kretanja po ledu nastale prve klizaljke. Neki izvori kazuju da najstarije klizaljke, nađene na dnu jezera u Švajcarskoj, potiču iz četvrtog milenijuma pre Hrista. Primitivne klizaljke bile su izrađene od kostiju krupnijih životinja kao što su: konj, krava, bik i irvas (slika br. 1). Ravna površina sečiva dobijala se brušenjem kostiju, a potom bi se tako obrađena kost kožnim trakama (povezima) pričvršćivala za obuću. Kao pomagalo u klizanju korišćeni su štapovi.
replika klizaljke od životinjske kosti
holandske drvene klizaljke
drvene japanske klizaljke
Nešto pre XIII veka u Holandiji su se pojavile prve klizaljke sa drvenom platformom koje su po sredini imale ubačen komad gvožđa (sika br. 2). Pisani dokumenti kazuju da je u XVIII veku klizanje bilo raširen oblik rekreacije u mnogim evropskim zemljama. Na bakrorezu iz 1689. god. holandskog slikara Kornelisa Dusarta, prikazana je žena kako izvodi lukove (osmice) na ledu, što pokazuje da je već tada bila poznata neka vrsta umetničkog klizanja. Klizanje je bilo dosta rasprostranjeno u Evropi u onim zemljama koje su imale hladne i duge zime, premda postoje dokazi da se klizalo i u Australiji još od 1911. god. Bržem razvoju klizanja doprineo je pronalazak veštačkog leda iz 1879. god. Postoje brojni podaci da je klizanje bilo rasprostranjeno širom sveta, o čemu svedoče pronađene klizaljke i njihove preteče.
U škotskom gradu Edinburgu 1742. god. osnovan je prvi klizački klub u svetu, a u XVIII veku određena su i prva pravila za klizanje kao sport. Prvu knjigu o klizanju u svetu pod nazivom „Studija o klizanju“ objavio je na engleskom jeziku Robert Džons 1772. god. Ipak, za razvoj modernog klizanja presudan uticaj bila je tačka koju je izveo Amerikanac Džekson Hejns 16. januara 1868. god. u Beču. Ovaj klizač, koga mnogi smatraju tvorcem modernog klizanja, ostao je upamćen u istoriji klizanja po tome što je u ovaj sport uveo elemente baleta i muziku. Bečani su tog dana sa divljenjem posmatrali Hejnsa koji je, kližući se metalnim klizaljkama, pokazao ogromno umeće ovog sporta, posle čega su počeli da treniraju klizanje i marljivo „kopiraju“ sve što su tom prilikom videli kod Hejnsa. Posle samo tri godine u Beču se pojavio čitav niz klizača koji su Hejnsovo umeće razvili, proširili i nadmašili. U Beču su gotovo na naučnoj osnovi razradili brojne likove i udarili osnov sistemu sa obaveznim likovima, koji se u umetničkom klizanju zadržao sve do danas.
Klizački sport dobio je veći zamah posle 1892. god. kada je u Sheveningenu osnovan Međunarodni klizački savez ili „International Skating Union“, skraćeno ISU. Prvo klizalište za umetničko klizanje u svetu izgrađeno je 1866. god. u Čikagu, a u Evropi prvo takvo klizalište dobili su Bečani 1909. god. Prvo evropsko prvenstvo u klizanju održano je 1891. god. u Hamburgu, dok je prvo svetsko prvenstvo u muškoj konkurenciji održano 1896. god u Sankt Petersburgu. Žene su pravo takmičenja na Svetkom prvenstvu u umetničkom klizanju stekle 1906. god., a 1908. god. na Svetskom prvenstvu održana su i prva takmičenja parova. Klizanje i hokej bili su jedini zimski sportovi na Letnjim olimpijskim igrama 1908. i 1920. godine. Na prvim Zimskim olimpijskim igrama u francuskom Šamoniju klizanje je bio jedini sport u kome su učestvovale žene. Među samo 11 klizačica na prvim ZOI, bila je i 11-godišnja Sonja Heni iz Norveške, koja je ostala upamćena u istoriji klizanja po osvajanju tri zlatne medalje na ZOI (1928., 1932. i 1936. god.) i deset sa SP (prvu pobedu na SP u klizanju zabeležila je sa samo 13 godina). Ova klizačica uvela je modu u umetničko klizanje – takmičarke su ugledajući se na nju počele da nose kratke suknjice i bele čizmice. Od 1952. god. redovno su održavana svetska, a od 1954. god. i evropska prvenstva plesnih parova. Takmičenja su sve do ZOI u Kortini d’Ampeco 1956. god. bila održavana na otvorenim klizalištima. U vreme Prvog i Drugog svetskog rata, došlo je do kraće stagnacije u klizačkom sportu, koja ipak nije ostavila značajnije posledice na njegov razvoj. Posle avionske nesreće 1961. god., kada je poginuo kompletan tim klizača Sjedinjenih američkih država koji je putovao na Svetsko prvenstvo u Pragu, a koji su ubedljivo dominirali u umetničkom klizanju posle Drugog svetskog rata, primat u ovom sportu preuzeli su sovjetski klizači. Norvežanin Aksel Paulsen prvi je izveo tada „neverovatan“ skok sa jednim i po okretom u vazduhu koji je kasnije po njemu dobio naziv „aksel“. Danas klizači na takmičenjima izvode skokove sa četvorostrukim okretom oko sopstvene ose, što jasno govori koliko je ovaj sport u tehničkom smislu uznapredovao.
Sonja Heni 1928.
Pod umetničkim klizanjem danas podrazumevamo sportsku disciplinu u kojoj klizači pojedinačno ili u paru nastoje da usklade raznovrsno oblikovane pokrete i figure sa ritmom muzike, a istovremeno daju izvođenju i estetsko obeležje. Takmičenje obuhvata tri discipline: umetničko klizanje pojedinaca (muškarci i žene), klizanje parova i ples parova. Izvođenje se sastoji iz obaveznih figura, kratkog i slobodnog sastava. Međunarodna klizačka federacija organizuje i upravlja suđenjem na međunarodnim takmičenjima u umetničkom klizanju kao što su: ZOI, svetsko i evropsko prvenstvo, Gran pri, prvenstvo Četiri kontinenta i dr.
ZAČECI KLIZANJA U SRBIJI I VOJVODINI
Klizački sport u našim krajevima razvio se veoma rano. O počecima klizanja u Srbiji i Vojvodini postoje podaci iz druge polovine XIX veka. U to vreme na ovim prostorima uglavnom su se deca bavila klizanjem i to iz zabave. Tek posle Prvog svetskog rata klizanje je počelo da se snažnije razvija i vremenom postaje omiljena rekreativna aktivnost mladih u zimskom periodu.
Klizanje se najpre razvilo u Vojvodini, koja se krajem XIX veka nalazila pod austrougarskom vlašću, odakle je poprimala kulturne uticaje. Ako se ima u vidu da je klizanje u Beču u tom periodu bilo izuzetno razvijeno, onda je sasvim jasno zašto se klizanje najpre pojavilo u Vojvodini, a tek potom u centralnoj Srbiji. Postoje i određene indicije da je klizanje u Vojvodini staro gotovo dva veka. Prvi sportski klubovi u Srbiji koji su negovali umetničko klizanje osnovani su pre 137 godine u Somboru i Velikom Bečkereku, današnjem Zrenjaninu. Klizačko društvo u Subotici osnovano je 1876. god., a 1877. god. svoj klizački klub dobijaju Novi Sad i Vršac. Kikinda je korčuljaško društvo dobila 1878. god., a prvi klizački klub u Beogradu osnovan je 1879. god. u Zemunu. Na osnovu ovih podataka može se pretpostaviti da se klizanje u vojvođanskim varošicama i gradovima praktično istovremeno aktuelizovalo i da je postojalo ogromno interesovanje za ovim vidom zabave mladih u zimskom periodu. Iako u Vojvodini ne postoje povoljni geografski uslovi za razvoj zimskih sportova, oni su na prostoru Vojvodine bili negovani decenijama. O tome nam svedoče, između ostalih, novine „Jugosloven“ iz 1933. god. (slika br. 4), koje pišu o uređenju skijaških puteva na planini Fruškoj Gori i obukama skijaša i skijaškoj sekciji društva „Fruška Gora“. Bivši član ski kluba „Vojvodina“ iz Novog Sada Vladimir Beherano, tvrdi da je upravo Vojvodina posle Slovenije bila skijaški najpismenije područje na prostoru nekadanašnje SFRJ. Ovaj nekadašnji skijaš takvu tvrdnju potkrepljuje činjenicom da je fabrika ski opreme „Elan“ iz Begunja posle Slovenije, među bivšim zemljama članicama SFRJ, upravo u Vojvodini prodavala najviše ski opreme srazmerno broju stanovnika.
„Jugosloven“ iz 17. decembra 1933. god. piše o skijanju na Fruškoj Gori
Prvi klizači u Beogradu pojavili su se na tzv. „Bari Veneciji“ 1885. god. Ova bara, koja je 1930. god. nasuta i isušena, nalazila se na mestu današnje železničke stanice, odakle je zahvatala područje duž Save sve do ušća topčiderske reke. Prvi klizači koji su se u hladnim zimskim mesecima tociljali na površini ove bare bila su deca iz okolnih ulica. Poput srednjovekovnih klizaljki, u Srbiji su krajem XIX veka siromašnija deca i omladina pravila klizaljke od široko dostupnih materijala poput kostiju, drveta i dr. Od 1900. god Prvo srpsko velesipedsko za svoju klizačku sekciju stvaralo je prirodan led na kome su se klizali mnogi Beograđani. Između dva svetska rata za klizanje su korišćeni tereni beogradskog tenis kluba, bob kluba i Šumadije. Posle Drugog svetskog rata, 1954. god. u Beogradu je izgrađeno prvo veštačko klizalište na Tašmajdanu. Prva klizačka takmičenja u našoj zemlji održana su krajem XIX veka, a prvo prvenstvo Srbije u klizanju održano je 1893. god. Ova u početku rekreativna disciplina poprimila je tokom godina veliki broj poklonika, te danas imamo na desetine klizačkih klubova širom zemlje koji neguju ovaj sport.
Beograd - Bara venecija
Iako Srbija do sada nije iznedrila klizače svetskog vrha, ime Trifuna Živanovića, koji se pre dve godine povukao sa profesionalne scene, ostaće zapisano u istoriju ovog sporta kod nas. Ovaj klizač rođen 1975. god. u SAD-u, osvajao je medalje na nacionalnim prvenstvima SAD u umetničkom klizanju, a od 2002. god. nastavio je da se takmiči za SR Jugoslaviju, potom Srbiju i Crnu Goru i na kraju za Srbiju. Sve do 2007. god. Živanović je kontinuirano osvajao državna prvenstva u klizanju kod nas, a njegovo poslednje značajno ali ne i uspešno takmičenje bile su ZOI u Torinu 2006. god, na kojima je među 30 takmičara zauzeo 24. mesto. Naš najuspešniji klizač osvojio je medalje na nekoliko međunarodnih klizačkih takmičenja: Nobelhorn trofeju (zlatna medalja 1998. god.), Memorijalu Karla Šefera (srebrna medalja 1998. god.), Zlatnoj pirueti Zagreba (srebrna medalja 1997. god.) i dr.
Trifun Živanović
Kompletna priča o KLIZANJU U KIKINDI ....
Izvor: http://klizanjeukikindi.blogspot.rs/ Autor teksta: Mirjana Grbić
Srodne strane

Takmičarsko skijanje
Međunarodna skijaška federacija – The International Ski Federation, Fédération Internationale de Ski, Internationaler Ski Verband – na svim je jezicima skraćena kao FIS....

Nastanak zimskih sportova
Norvešku, u svakom slučaju, moramo smatrati kolevkom sportskog skijanja, o čemu svedoče pravila s vojnog takmičenja u Kristijaniji, koje je održano...

Nastanak ekstremnih sportova
Ako uzmemo definiciju (jednu od mnogih) da su ekstremni sportovi „sportske aktivnosti pojedinaca i grupa koje se baziraju na visokom nivou...

Nastajanje snowboarda
Rođen je u Americi, u gradiću Muskegan, tokom ledenih božićnih praznika 1963. godine. Te zime je Šerman Popen rešio da...

Istorija snowboarda
Istorijski osvrt na nastanak i popularizaciju Snoubordinga ''Snow is only frozen water'' – ''Sneg je samo zaleđena voda'', reči su poznatog...

Istorija Svetskog Kupa u alpskom skijanju
FIS Svetski Kup je najznačajnije internacionalno takmičenje u alpskom skijanju, na godišnjem nivou. Smatra se za premijerno takmičenje u alpskom skijanju, zajedno...

Istorija Turneje 4 skakaonice
Svake godine, na prelasku iz stare u novu, održava se Novogodišnja Turneja četiri skakaonice. Spektakl je zagarantovan činjenicom da će svi najveći...

Ski skokovi - Četiri od četiri
Jedna od najzanimljivijih priča o turneji je ona o osvajanju "gren slema". Još od 1959. godine, kada je Nemac Helmut Reknagel,...

Nastajanje biatlona
Biatlon je kombinacija dva potpuno različita sporta - nordijskog skijanja i streljaštva. Dok trčanje na skijama iziskuje velike fizičke napore, streljaštvo traži...

Klizanje u Novom Sadu
Enciklopedija Novog Sada (sveska 11, str. 120) kaže da se klizanje upražnjava u Novom Sadu još od kraja XIX veka, i to...

Istorija umetničkog klizanja
Dok su se ljudi klizali već vekovima, umetničko klizanje je nastalo tek sredinom 19 veka. 1772 godine englez Robert Jones, je bio...

Albumi sa slicicama "Figurine Panini"- Ski 78 i Ski 80
Detinjstva mnogih generacija obeležila su tematska izdanja albuma sa samolepivim sličicama najčuvenije svetske firme "Panini" iz Modene, Italija. Pravi su hit su uvek...

Ručni tabač skijaških staza
Ručni, praistorijski tabač skijaških staza sa motorom na benzinski pogon! Nikada ranije ovo nisam vidio a sigurno niste ni vi! Ovakva naprava mi...

Kratka istorija mountainboarding-a
1992. godine, Jason Lee je radio kao graficki dizajner sa firmom u San Francisku i obavljao neke druge poslove da bi mogao...

Prvo takmičenje u snoubordu 1973 na Kopaoniku
Prvo takmičenje u snoubordu održano je 27. marta 1993. godine na stazi Karaman Greben na Kopaoniku. Na inicijativu i u organizaciji Mladena...

Mit o YU-sportu - Alpsko skijanje
O jugoslovenskom sportu često se priča sa puno emocija. Svejedno da li je u pitanju jugonostalgija ili psihološki mehanizam koji navodi ljude...

Skijaši kao superzvezde u Jugoslaviji
Muškarac u crveno-belom odelu, sa kacigom na glavi, velikim brojem 51 i natpisom „Sarajevo '84" na grudima, čeka na vrhu skakaonice. „Broj 51...

Legende SLO skijanja o zimskim sportovima na Balkanu
Šta o zimskim sportovima na Balkanu misle legende slovenačkog skijanja Jure Košir i Primož Ulaga. Tokom osamdesetih sve olimpijske medalje za Jugoslaviju osvojili...
- Voz "Glacier Express" - Od Cermata do Sent Morica, 8 sati vožnje kroz Alpe
- Snow Team Vršac, na najelitnijem evropskom skijalištu Tri doline - Meribel 2024
- Snow Team Vršac po peti put u ski centru Bansko
- Snow Team Vršac u Banskom - Ljubav koja traje
- Snow Team Vršac na krovu Evrope - Matterhorn Ski Paradise