Oko skijanja 11.05.2018.

Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000

Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000

Smučarstvo u Vojvodini od 1945-2000
Autor: Nikola Štrbenk
Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000.

Vojvodina nema mnogo terena pogodnih za smučarski sport, ali su Fruška gora i Vršački breg oduvek privlačili ljubitelje ovog lepog sporta. Između dva rata, tačnije 1935. god., na  Iriškom vencu održana su i prva smučarska takmičenja. Organizator je bio Beogradski zimski  podsavez (osnovan  1931), a na priredbi je učestvovalo preko 120 takmičara iz Beograda i Novog Sada.

Nadmetalo se u disciplinama trčanja i u slalomu. Pobednik u slalomu - ujedno i prvom takmičenju u  ovoj  disciplini u Srbiji - bio je Ivan Silinger, član novosadskog društva “Fruška gora” koje je imalo još nekoliko zapaženih pojedinaca na tom takmičenju.  

U Vojvodini smučanje postaje organizovano počev od 1947. god. Te godine u januaru je formiran Smučarski odbor Vojvodine. Ovim korisnim sportom počela se, pored školske i studenske, baviti i radnička omladina koja čini i većinu članstva  planinarsko - smučarskih društava. Na  inicijativu  Smučarskog  odbora Vojvodine, januara 1947. održan je na Iriškom vencu i prvi organizovan smučarski tečaj  koji  je  trajao  dve  nedelje. Njegovi polaznici bili su pobornici daljeg razvoja smučarstva u Vojvodini. Godine 1948. osnovana je i prva smučarska sekcija pri PD “Fruškogorski  venac” koja je imala čak 250 članova. Novosađani su iste godine nastupali i na prvenstvu Srbije na Kopaoniku, istina, uz skromne rezultate. Ipak, smučarske sekcije se osnivaju i u ostalim društvima: 1949. god. u Crvenom čotu (Petrovaradin), zatim u Vršcu, Vrdniku, Sremskim Karlovcima i Pančevu. Iste godine je Pokrajinski smučarski odbor objedinio rad sekcija.  

Marta  1949. godine održano je veoma uspelo prvenstvo Novog Sada na terenima Popovice, na kojem je učestvovalo oko 40 takmičara. Posle toga počela je inicijativna gradnja i osposobljavanje planinarskih domova na Popovici, jer bez njih smučari nisu mogli da se razmahnu, tako da je Popovica postala u neku ruku centar ovog sporta. U ovoj akciji ogromnu pomoć smučarima pružila je Armija, tako da su mnogi objekti bili osposobljeni baš zahvaljujući radu i trudu starešina i vojnika JNA. Gotovo istovremeno, tačnije od 1948. godine smučarstvo dobija zamah i na  Vršačkom  bregu, gde je izgrađeno nekoliko objekata i  omasovljeno članstvo. Pedesetih godina smučarski sport je već jak, a 1950. godine održano je i prvo  prvenstvo Vojvodine na Iriškom vencu, na kojem je učestvovalo oko 80 takmičara iz čitave Vojvodine.  


Tek posle toga Vojvođani su počeli da beleže i značajnije rezultate u saveznoj konkurenciji.  Osvojili su titule prvaka Srbije, a najuspešniji bili su Štrbenk, Spernjak, Krstonošić, Čizmadija i Goldmajer. Prvu titulu državnog prvaka u istoriji vojvođanskog smučarstva osvojio je 1955. godine Nikola Štrbenk, tada još omladinac, u klasičnoj kombinaciji. Ovaj takmičar je zatim nastavio da beleži odlične rezultate u smučarskom trčanju, pa je u toj disciplini postao i državni reprezentativac. Branio je boje Jugoslavije na studentskom prvenstvu sveta u Šamoniju 1960. godine, a zatim međunarodnim priredbama u Mojstrani, Bohinju i na Vitoši (Bugarska), Delnicama itd. Najveći uspeh u domaćoj konkurenciji bile su mu  dve  pobede  na  Mavrovskom memorijalnom kupu, i nastupi na državnom prvenstvu, gde je osvajao visoke plasmane.  

Novi zamah u masovnosti vojvođansko smučanje dobija od 1966. godine, kada je steklo  eliku  popularnost među  ladima. U mnogim gradovima postaje stalni oblik zimske aktivnosti koja se, zbog pogodnijih vremenskih uslova održava u slovenačkim centrima.  

U organizovanju obuke smučara početnika i u stalnim masovnim akcijama najdalje su otišli pregaoci ovog sporta u Novom Sadu. U ovom gradu je 1969. godine formirana stručna organizacija Zbor učitelja smučanja koja je veoma brzo narasla na četu od 30-40 dobrih poznavalaca ove veštine, uglavnom pedagoga fizičkog vaspitanja. U saradnji sa Opštinskim savezom za fizičku kulturu, školama, predškolskim  ustanovama i turističkim organizacijama, članovi Zbora su pomogli da hiljade mladih, od predškolske dece do studenata, nauče veštinu skijanja i postanu poklonici ovog sporta. I ove aktivnosti održane su uglavnom u centrima Slovenije, jer je u periodu 1970-1974. godine u Vojvodini bilo veoma malo snega.  


Pionirskim radom u novosadskoj organiziciji učitelja i trenera smučanja istakli su se Aljoša  Gava, Đula Čizmadija i Milan Šašić, ranije atletski reprezentativac, koji je  bio i autor  modernog, novog i jedinstvenog metoda za obuku smučara početnika, za koji je dobio mnogo priznanja.  

Prvi smučarski klub u Vojvodini osnovan je 1970. godine u Novom Sadu. Brzo je okupio veliki broj mladih koji su na prvenstvima Srbije i Jugoslavije postizali veoma zapažene rezultate. Omladinski smučarski klub Vojvodina pravilno se orijentisao na smučarsko trčanje, kao najpogodniji oblik aktivnosti s obzirom na geografske karakteristike  Vojvodine, pa su omladinci ovog kluba triput osvojili naslov prvaka Srbije, a najzapaženije pojedinačne rezultate imali su Đunić, Ninić, Vukadin, Geza Forgač. Najveći uspeh postiže klub 1974. godine, kada štafeta mladih članova 3x10 km (Vukadin, Pavičević i Forgač) na prvenstvu SFRJ  u Ravnama u Sloveniji osvaja treće mesto.  

U periodu (1970 -1986) među članovima novosadske “Vojvodine” bilo je i nekoliko veoma  talentovanih takmičara alpskog smučanja: omladinka Tinde Kovač, Mirjana Lazić i Đorđe Munjin koji su na republičkim prvenstvima osvojili plasman od I do III mesta, a istovremeno su, zahvaljujući postignutim uspesima, nastupali kao članovi SR Srbije na tradicionalnim tromečima s reprezentacijama SR Crne Gore i SR Makedonije.  

Sem novosadskog Smučarskog kluba “Vojvodina”, aktivnošću u obuci smučara se isticao i PSD “Jelenak” u Pančevu, za čiji je razvitak veoma zaslužan veteran vojvođanskog smučanja Slobodan Đorđević. Većina akcija Jelenka odvijala se na terenima Tare, a računa se da je u ovom društvu veštinu smučanja naučilo blizu 1500 mladih.  

Promene u načinu života stanovnika grada, popularizacija rekreacije i čežnja za uživanjima u čarima prirode uvrstili su smučanje u veoma masovan sport. Mnogi Vojvođani, ne samo iz redova omladine, teže da deo svog godišnjeg odmora provedu u smučarskim aktivnostima, rekreativnim i takmičarskim, tako da smučarski pokret u Vojvodini broji danas hiljade poklonika, koji nemaju takmičarskih ambicija, ali su savladali korisnu veštinu kretanja po snegu.

Autor: Nikola Štrbenk (na slici)
Iz knjige: 75 godina organizovanog planinarstva u Vojvodini, 2000.

 

-------------------------

Da li znate nešto o ovoj fotografiji? Gde je i kada snimljena, ko je na njoj?

Galerija

Skijališta: Lukovska Banja

skijanje.rs Srbija Istorija Istorija razvoja skijanja Ostala skijališta