Oko skijanja 08.01.2018.

Smučarski centri u Jugoslaviji 1968.

Smučarski centri u Jugoslaviji 1968.

Bivša država Jugoslavija je bila zemlja bogata planinama od kojih su mnoge bile veoma pogodne za smučanje. Ali te 1968. godine bilo je srazmerno malo smučarskih centara u pravom smislu te reči.

O tome je pisao Aleksjije Ber, profesor u knjizi Smučenje koju je 1968. godine izdala Viša pedagoška škola u Novom Sadu.

On dalje navodi da se neke planine posebno ističu da su pogodne za smučanje kao što su Triglav, Šara, Prokletije, Durmitor, Prenj ...

Najvašniji uslovi za to su:
- Problem prilazu skijalištu,
- Mogućnost smeštaja,
- Za sportsko smučanje traže se i uspinjače.

Smučarsko - sportskih centara međunarodne vrednosti je veoma mala to su:
- Planica, za ski skokove
- Kranjska Gora, za alpske discipline
- Jahorina, istič se mana da nije uvek moguće trasirati dovoljno duge staze za spust
- Popova Šapka i Brezovica na Šar planini
- Kopaonik i Delnice koji su imali značajnu ulogu u razvoju smučanja.

Smučari  tih godina rado odlaze i na:
- Besnu kobilu kod Vranja
- Bjelašnicu kod Sarajeva
- Boge, severozapadni ogranci Proklertija na Kosovu
- Zlatibor kod Titovog Užica
- Naselja, visoko u brdima, kao štio su:
       - Goč i Željin u Srbiji                                                      Dimitrije Jovanović, 1960. god na Prokletijama
       - Lazaropolje - Mavrovo u Makedoniji, ...
- Izletišta sa dosta snega u blizini gradova:
      - Popovica na Fruškoj Gori
      - Avala i Košutnjak kod Beograda
      - Sljeme u Zagrebačkoj gori ...
- Planine uz Jadransku obalu koje imaju snega do ksnog proleča:
     - Lovćen
     - Snežnik
     - Učka
     - Velebit, ...

Pogledajte kompletan tekst u galeriji slika:

Galerija

skijanje.rs Srbija Istorija Istorija razvoja skijanja