Oko skijanja 28.05.2023.

FIS pravila u alpskom skijanju

FIS pravila u alpskom skijanju

Alpsko skijanje je najgledanije od svih skijaških takmičenja. Uzbuđenje i laka pravila (pobeđuje onaj ko ima najkraće vreme od početka do kraja) čine spust, superveleslalom, veleslalom i slalom veoma atraktivnim za ljubitelje sporta. Pravila nisu mnogo komplikovana, a čak i prosečna osoba razume dovoljno da se pridržava i izgradi strast za alpsko skijanje. Međutim, postavljaju se neka pitanja kako se bolje upoznate sa sportom. Na primer, najviše se pita o stazi slaloma i načinu postavljanja štapova. 

U nastavku ćete pronaći sve što vam je potrebno da postanete pravi stručnjak za alpsko skijanje, posebno slalom.

Ko postavlja pravila
Međunarodna skijaška federacija (FIS) je organizacija koja postavlja pravila za sva skijaška takmičenja.

Njena pravila skijaškog takmičenja definišu zahteve za sve skijaške discipline. Materijal od 134 stranice uključuje sve detalje o takmičarskim stazama, zahteva polise osiguranja, položaja mikrofona ili digitalnih tajmera, do kazni i pravila o diskvalifikaciji.

Ceo materijal možete pronaći na sajtu FIS-a ako ste zainteresovani, ali u nastavku su odabrana najvažnija pravila.


Dužina FIS takmičarskih staza alpskog skijanja
Zvaničnim pravilnikom nije utvrđena tačna dužina takmičarskih staza. Međutim, navodi se minimalna i maksimalna visinska razlika ili cvertikalni pad svake discipline za muška i ženska takmičenja.

Vertikalni pad koji važi za takmičenja: FIS Svetski kup, Svetsko prvenstvo u skijanju i Zimske olimpijske igre


Minimum - Maksimalni vertikalni pad
                                       Spust                   Super G              Veleslalom           Slalom
Muškarci, takmičenja     800 m - 1100 m     400 m - 650 m     250 m - 450 m     180 m - 220 m
Žene, takmičenja         450 m - 800 m       400 m - 600 m     250 m - 400 m     140 m - 220 m

Takmičenja Svetskog kupa se održavaju u jednoj trci ili dve trke. U tabeli ispod pogledajte svaku disciplinu i broj trčanja.

Disciplina         Broj trčanja
Spust              1
Super G            1
Veleslalom           2
Slalom                 2
Alpska kombinacija     2 [1 spust ili super G trka i 1 slalom trka]

U slalomu i veleslalomu, trideset najboljih skijaša iz prve vožnje kvalifikuje se za drugu vožnju. Počinju drugu vožnju obrnutim redosledom. Trideseti iz prve vožnje počinje kao prva u drugoj vožnji. Najbolji skijaš iz prve vožnje startuje kao poslednji (trideseti) u drugoj vožnji.


Kapije     
Postavljanje kapija je lako razumeti u spustu, super G i veleslalomu. Međutim, u slalomu je nešto komplikovanije.

Spust, super G i veleslalom Kapije i postavljanje staze
Kapije u spustu, super G i veleslalomu se sastoje od četiri slalomske motke i dva panela kapije. Dva stuba drže svaki panel kapije.
Skijaš mora da pređe zamišljenu liniju koja spaja dve kapije.

Razlika je u širini kapija. U spustu mora biti najmanje 8 metara, u Super G od 6 do 8 metara za otvorene kapije (od 8 do 12 metara za vertikalne kapije), au veleslalomu širina mora biti od 4 do 8 metara, a rastojanje između okretnih stubova uzastopnih kapija mora biti najmanje 10 metara. 

Slalomske kapije i postavljanje staze
Slalom se razlikuje od drugih disciplina. Kapija se sastoji od dva stuba ili samo jednog okretnog stuba.Postoji nekoliko mogućih kombinacija kapija i okretnih stubova. Postoje horizontalne (koje se nazivaju i otvorene) kapije i vertikalne (koje se nazivaju i zatvorene ili vende) kapije.

Horizontalne kapije se obično postavljaju na početak (prva kapija) i na cilj (poslednja kapija) staze.

Uzastopna kombinacija dve vertikalne kapije naziva se ukosnice. Kombinacija od tri do četiri uzastopna vertikalna kapija se naziva flushes.

Ukosnice i ruševine predstavljaju promene ritma za skijaša. Takođe, kombinacija vertikalnih kapija (koje moraju biti postavljene u pravu liniju) pomaže skijašu da postigne brzinu.


Opšta pravila za postavljanje stapova - stubova kapija su:
* ako je kapija od dva stuba onda širina kapije mora biti od 4 do 6 metara.
* uzastopne kapije moraju da se smenjuju u plavoj i crvenoj boji.
* rastojanje od okretnog stuba do okretnog stuba mora biti od 6 m do 13 m
* u ukosnicama ili flushima rastojanje sledećih stubova mora biti između 0,75 m do 1 m
* odložene kapije moraju imati razmak između okretnih stubova od 12 m do 18 m

Opšta pravila za postavljanje slalomskih staza su:
* broj promena pravca je 30 do 35% vertikalnog pada (+/- 3 promene smera).
* nagib staze slaloma treba da bude od 33% do 45%.
* takmičarska staza treba da bude široka oko 40 m

Ko postavlja kapije?
Treneri različitih skijaša individualno postavljaju kapije duž takmičarske staze. Lista trenera (i skijaša koje oni predstavljaju) izabranih za kreiranje staza dostupna je u biblioteci FIS dokumentacije.

Rezime 
Sada imate dovoljno informacija da se predstavite kao stručnjak kada gledate FIS Svetski kup na TV-u.
Ako želite da saznate više, slobodno se konsultujte sa punim Međunarodnim pravilima takmičenja u skijanju koje je objavio FIS. Mogu se preuzeti sa FIS sajta u PDF formau - Link za preuzimanje:

https://assets.fis-ski.com/image/upload/v1593675483/fis-prod/assets/ICR_02072020.pdf

 

skijanje.rs Alpsko skijanje Alpski ski sportovi Alp ski Svetska prvenstva Svetski kup alpsko skijanje