Citirati:
OPŠTINA MOJKOVAC I EKONOMSKI FAKULTET PREDSTAVILI IDEJNI TURISTIČKI PROJEKAT "GORSKE SESTRE"
Bjelasica može dočekati i Olimpijadu
PODGORICA - Idejni projekat "Gorske sestre" predstavljen je prekjuče na Ekonomskom fakultetu. Prezentaciju je organizovao Ekonomski fakultet u saradnji sa Opštinom Mojkovac, a projekat je prikaz razvojnih turističkih perspektiva kompaktnih planinskih masiva Bjelasice i Sinjajevine, koje su jasna asocijacija na naziv projekta. Autori su Radosav Nikčević, Dragan Drobnjak i Predrag Ivanović, a nudi se jasan prikaz organizacije ljetnjeg i zimskog turizma na Sinjajevini i Bjelasici. Ukupna vrijednost investicija eventualnom realizacijom projekta bila bi dvije milijarde eura, a posla bi našlo oko 11.000 ljudi.
- Radi se o maštovitom projektu koji bi eventualnom realizacijom značajno unaprijedio turističke potencijale ne samo mojkovačkog kraja, već i cijele Crne Gore. Trenutno, resursi kakve imamo leže potpuno neiskorišćeni, a neophodan razvoj diktiraju i dva savremena trenda: prvi, Crna Gora se kreće ka evro-integracijama, pa bi morali stvoriti visoke turističke standarde, a drugi je da turista iz Evrope želi da prilikom posjete osjeti da je našao još jedan dom, a mi to moramo ispratiti- kazao je na prezentaciji projekta Predrag Ivanović.
Autori su definisali elemente turističke ponude koja postoji na Sinjajevini i Bjelasici, sa posebnim osvrtom na potencijale zimskog turizma, jer uslovi su idealni.
- Visinska razlika skijašima veoma pogoduje, sportske discipline kao što su spust, slalom, veleslalom i superG, ovdje bi naišle na povoljno tle. Na Bjelasici smo našli 17 skijaških staza, dužine 81.000 metara, kapaciteta za 15.992 skijaša. Na Sinjajevini postoje 63 staze, dužine 302.998 metara, kapaciteta za 59.160 skijaša. Uz to, možemo imati i razvijene discipline kao što su biatlon, ski-skokovi, planinski biciklizam, a velika pomoć bio bi i aerodrom u Beranama. Vjerujem ako pola od onoga što je zacrtano ovim projektom bude ostvareno, Crna Gore se bez problema može kandidovati za organizaciju zimskih Olimpijskih igara - rekao je Dragan Drobnjak.
Projekat sadrži i idejni nacrt razvijanja ljetnjeg turizma, a skijaške staze preko ljeta su zapravo vododerine i kamenjari, što je potpuno protiv savremenih standarda. Inače, 80 odsto ove dvije planine su kote visočije od 1.400 metara, što ostvaruje minimum 120 skijaških dana.
Da dodam samo par ličnih opservacija, uz ogradu da se radi o čisto laičkom, ali i zdravorazumskom razmišljanju. Kao prvo 2 milijarde eura su za cijelu CG, a pogotovo za njen sjever ili opštinu Mojkovac čista naučna fantastika. Čitav crnogorski budžet je nekoliko puta manji. Mogućnost da neko sa strane uloži ovoliko novca u projekte čija je isplativost u najmanju ruku upitna (dovoljno je uzeti u obzir samo neizvjesnost oko klimatskih promjena), je takođe malo vjerovatna. Dakle, ova priča je, po mom mišljenju čista bajka. S druge strane, nije mi baš jasno kako su došli do procjena o broju staza, njihovoj kilometraži i broju skijaša koje mogu opslužiti. Imao sam sreću da prošpartam obje planine uzduž i poprijeko i mogu reći da ih dobro poznajem. Tvrdnja da Sinjajevina ima četiri puta više potencijalnih staza je, u najmanju ruku, sumnjiva. Ako se uzme u obzir i geološka i geomorfološka građa, kao i vegetacija Bjelasica je, nesumnjivo, u prednosti. S geološkog aspekta, Bjelasica je uglavnom građena od kristalastih škriljaca, koji su vodonepropusne stijene, travnata vegetacija seže i iznad 2000m, a klasičnog krša skoro da i nema. Sinjajevina je, naprotiv, građena skoro isključivo od krečnjaka, samim tim jako krševita. Ovo znači da bi za eventualno skijanje visina snijega na Sinjajevini trebala da bude znatno viša nego na Bjelasici. S geomorfološkog aspekta, reljef Bjelasice je mnogo raščlanjeniji. Ovo znači da ima mnogo više rječica koje se uvlače u planinsku masu, čineći da eventualne visinske razlike staza budu mnogo veće nego na Sinjajevini. Sinjajevina je zapravo ogromna visoravan prosječne visine 1600-1700m sa koje se u visinu od nekoliko stotina metara dižu planinski vrhovi. Veće visinske razlike postoje samo u dolinama Tare, Plašnice i Štitaričke rijeke, ali su ove planinske strane kanjonskog tipa, dakle ne baš najpovoljnije za skijanje. Mislim, našlo bi se i tu nekih dobrih mjesta, ali sigurno ne kao na Bjelasici. Jedinu značajnu prednost Sinjajevina bi mogla imati za turno skijanje ili za skijaško trčanje jer je zaravnjenija i znatno prostranija. Definitivno, obje planine su atraktivne i za zimski i za ljetni turizam, ali malo više realnosti ne bi bilo na odmet. Kada bi se samo deseti dio ovih planova ostvario to bi već bilo fantastično, za tako nešto vjerujem da bi bilo i moguće, a ovo drugo su ipak samo bajke.